logo1 blank
leftbar

NOVOSTI

 

 

 

 

 

 

 

Časopis "Pravo u gospodarstvu"

Časopis za gospodarsko-pravnu teoriju i praksu

casopisČASOPIS je važan i koristan alat svim pravnicima i onima koji se tako osjećaju!
Redovito izlazi od 1. listopada 1962., kada je bio prvo glasilo te vrste u ondašnjoj državi. U početku – prvenstveno „glasnik“ pravnika u gospodarstvu, vremenom je postao nezaobilazno stručno štivo za sve pravnike, u gospodarstvu i/ili vezane uz gospodarstvo, kao i one u sudovima, upravi. Specijalističke kaznenopravne teme u časopisu rijetke su, osim onih od općeg značaja.
Savez već preko pola stoljeća, od 1962, kao i Časopis, redovito organizira proljetno savjetovanje u Opatiji – SUSRET PRAVNIKA.

 

Upute autorima

  
Časopis  Pravo  u  gospodarstvu  objavljuje  radove  iz  područja  pravnih  znanosti i struke. Uredništvo  prima  ponajprije  neobjavljene  radove.  Autori  zadržavaju  autorska  prava  za članke objavljene  u  časopisu,  a časopisu daju pravo  objavljivanja,  kako  u  tiskanom,  tako  i  u elektroničkom obliku. Radove prihvaćene ili objavljene u Časopisu autor smije objaviti u drugoj publikaciji uz suglasnost Uredništva, te naznaku prethodne objave u Časopisu.
Radovi se dostavljaju u Microsoft Word formatu elektroničkom poštom.  Uz  naslov  rada  treba  navesti  ime i prezime autora, stručni/znanstveni stupanj  i mjesto autorova zaposlenja (koje se na zahtjev može u objavi izostaviti). Uz recenziju, radovi se razvrstavaju  u  sljedeće kategorije:  
1) izvorni  znanstveni  rad  - odlikuje se  izvornošću  zaključaka,  ili  iznosi prethodno neobjavljene izvorne rezultate znanstveno  koncipiranog i provedenog istraživanja;  
2) pregledni znanstveni  rad  - sadrži  temeljit  i  obuhvatan  kritički pregled problematike, bez značajnije  izvornosti rezultata;
3) prethodno znanstveno priopćenje - rad koji sadrži prve rezultate istraživanja u tijeku, koji poradi aktualnosti zahtijevaju brzo objavljivanje, bez razine obuhvatnosti i utemeljenosti znanstvenog rada, te
4) stručni  rad  -  rad  koji  sadrži  znanja  i  iskustva  relevantna  za  određenu  struku,  ali  nema  obilježja znanstvenosti.
  
Preporučeni sinopsis  od  najviše  deset  redaka, popis (do pet) ključnih riječi.
Uz  tekst  se  navode  bilješke  kojima  se  dopunjuje  tekst  te  daju  cjeloviti  podaci  o  korištenoj  literaturi,  koja  se  ne  objavljuje  zasebno.
Prikazi knjiga, osvrti i ocjene ne podliježu recenziji, a u pravilu ne dulji od  osam kartica.
Uredništvo pridržava pravo prilagodbe rada općim pravilima uređivanja časopisa i standardu  hrvatskog  jezika.  Rukopisi  se  ne  vraćaju.

 

Urednikova riječ uz PUG 2/19

Cijenjeni pretplatnici i svi čitatelji,

Misal po zakonu rimskog dvora
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje obilježio je 21. veljače kao  Dan,  a do 17. ožujka obilježava čitav Mjesec hrvatskoga jezika. I ne samo to, Institut je pokrenuo i obilježavanje Dana hrvatske glagoljice, s ciljem da svi naučimo to staro hrvatsko pismo. Uz ovu obljetnicu spomenute inkunabule iz daleke 1483., koja je prva knjiga tiskana u Hrvata, pozvani smo na obilježavanje i mi obični korisnici jezika, jezični neprofesionalci, a naročito ako smo povremeno u ulozi pravnog urednika – nadrilektora.
Stoga ćemo i sljedeće crtice ove Urednikove riječi posvetiti jeziku.

Od pile-ta do pilota
Jedva da se stišala februarska orkanska bura u hrvatskome priobalju,uvodeći nas u mjesec triju marčanih bura, a s njom se stišali i refuli oko nabavke izraelsko-američkih aviona, dok je na sasvim drugom polju, točnije u Malostonskom zaljevu, nastavljeno  zlostavljanje pilota, koje vrijedni Kinezi nabijaju u morsko dno. Zbunjenu javnost zlostavljači uvjeravaju da nije riječ o zračnim ili pomorskim pilotima, već da je u pitanju udaranje i zabijanje nosećih (donjih) stupova u stoljetni nataložen neretvanski mulj, stupova koji će biti okosnica temelja ispod budućega Pelješkog mosta. Usputno – mulj će se najprije dobrano izvaditi i prebaciti drugamo. Mještane Komarne, naselja blizu Kleka i podno utvrde Smrdan grad, koje su trenutno zaposjeli marljivi Kinezi, udvostručivši njegovo žiteljstvo, dakle, te mještane zabrinute za budućnost turističko-ugostiteljske djelatnosti svojega mjesta, nakon toga 'muljanja' (premještanja tona i tona mulja), umirio je predsjednik Mjesnog odbora povijesnom izjavom – 'Nema straha, brodovi će to odvesti i istovariti „iza Hvara“'!! No, ostavimo taj mulj zaspalim ekolozima i ugroženim srednjojadranskim otocima, vratimo se pilotima. Nadrilektorova potraga dovela je do zaključka – ono što Englezi zovu 'pile' (fonetski: pajl, a njihovi su 'zlostavljači' strojevi - pile-drivers), to su naši građevinari kreativno prekrstili u pilote, a  izvjestitelji u pisanim i govornim javnim glasilima - revno prihvatili! Ipak, to je malo – too much!

Neoprez s mjerama opreza u kaznenom zakonodavstvu i praksi
Jezična kreativnost, dakako, našla je polje djelovanja i na zakonodavno-normativnom području. Jedan popularno atraktivan slučaj teškoga zlostavljanja djevojke učinio je opće zanimljivim pitanje primjene mjera opreza u kaznenom postupku. Zaplet je nastao na vrhuncu dramaturške napetosti, kada je drugostupanjsko, tročlano izvanraspravno vijeće, odlučujući o žalbi ODO-a na neodređivanje predloženih mjera opreza, potvrdilo odbijenicu prvog stupnja, ali preglasavanjem. Začudo, čini se da je odluka zadarskoga suda hrvatski presedan o tom pitanju. U cajtnotu između odluka, prvoga i dugog stupnja, vaš je urednik posegnuo za kaznenom inkunabulom – ZKP-om. I opet kao nadriekspert, ovaj put kaznenopravni, dao je za objavu jednom informativnom učestaloizlazećem nakladniku svoj takozvani stručni članak o ne/mogućnosti određivanja mjere opreza, kao alternative, supstituta istražnom zatvoru,  pošto je isteklo vrijeme  maksimalnog trajanja istražnog zatvora. Vijest o drugostupanjskom potvrđivanju prvostupanjske odbijenice nije ga iznenadila, ali ga je oduševio dodatak o izdvojenom glasu (uz obrazloženo mišljenje?) jednoga člana vijeća. Prepotentno je svome tekstu dodao 'post scriptum' - Lux in tenebris consilii cortis lucet.
Na margini pravnog pitanja uočen je i jezični detalj koji opravdava svrstavanje kaznenopravnih mjera opreza u ovu hrvatskojezičnu urednikovu kolumnu. Naime, prema članku 98. ZKP-a, NN 152/08.,  koji uređuje mjere opreza, stavku 4. – „Mjerama opreza ne može se ograničiti pravo okrivljenika na nesmetano općenje s braniteljem“. Tek je nakon pet godina, na dan svetoga Nikole 2013., zakonskom novelom u NN 145/2013, hrvatska riječ zamijenjena internacionalizmom – „U stavku 4. riječ: »općenje« zamjenjuje se riječju: »komuniciranje«.“.  Ovaj bizaran nomotekstualan detalj nije (vjerujemo) mogao dovesti do interpretativnih poteškoća, ali kontekstualna valorizacija, interpretacija međuzavisnih odredaba o istražnom zatvoru i mjerama opreza, to je mogla, i jest. Naročito u kontekstu vremenske komponente tih dviju mjera kaznenoga postupka. Treba se nadati da nećemo dugo čekati na autoritativan 'pravorijek' koji će dati prihvatljiv odgovor, tumačenje nastale dvojbe.

Lex Škibola i dvostruka lekcija zakonodavcu
14. srpnja 1789. pala je Bastilla, a mnogo godina kasnije, toga dana 2017., 'pala' je zakonska 'smrtna' presuda ugovorima o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenim u Republici Hrvatskoj s neovlaštenim vjerovnikom. No, dobre namjere nisu dostatne da bi se neke stvari voluntaristički mijenjale. Luksemburškom Sudu EU trebala je (samo) nepuna godina dana da presudom u predmetu C-630/17 utvrdi i proglasi nesuglasnost Zakona s pravom EU, zbog njegove retroaktivnosti i diskriminacije nekih vjerovnika. Simptomatična je, i podsjećajuća na ozbiljniji prijeteći proces, hrvatska 'obrana' s pokušajem suprotstavljanja prigovora extra rem. Lekciju nam je dao Sud EU, ali, da bol bude veća, i idejni tvorac Zakona, jer (da) je on samo politički predložio taj zakon, a njegov je prijedlog zatim prošao sva stručna Vladina pravna tijela, raspravljen je na trima saborskim odborima, te ga je i usvojio Sabor. Očekuje se da nadležna ministarstva, prema najavi, detaljno prouče pravne argumente presude Suda EU i razmotre potrebu za poduzimanjem daljnjih radnji.

Proljetni susret na Susretu
Mjesec ožujak, u koji smo zakoračili, prvi je klimatološki proljetni mjesec, nekoć i prvi mjesec u godini, a nazvan po velikome rimskom bogu rata. Uz brojne, mahom pozitivne, asocijacije, mart nas podsjeća i poziva na ugodno i korisno kolegijalno druženje, na susret na Susretu svih pravnika, u Opatiji. Ove je godine Susret tjedan dana raniji nego što je  uobičajeno, pa je uranilo i samo proljeće. Neka nam to bude poticaj da sudjelujemo i damo doprinos dinamici i raznovrsnosti tema i pitanja, prvenstveno u sklopu onih na programu, ali i o svemu ostalom što doživljavamo i rješavamo u svakodnevnoj pravnoj praksi. Neka nas Mars potakne na borbenost u našem redovitom jurističkom ratovanju, a ponekad i na mirenje.

Do susreta na Susretu!

Vaš urednik

 

 


Skinite narudžbenicu za pretplatu na časopis "Pravo u gospodarstvu".

Ako na računalu nemate instaliran Acrobat Reader, možete ga preuzeti sa ovih stranica.

Sadržaji brojeva časopisa od 2000. godine

2006 / 5

2006 / 6

2007 / 1

2007 / 2

2007 / 3

2007 / 4

2007 / 5

2007 / 6

2008 / 1

2008 / 2

2008 / 3

2008 / 4

2008 / 5

2008 / 06

2009 / 01

2009 / 02

2009 / 03

2009 / 04

2009 / 05

2009 / 06

2010 / 01

2010 / 02

2010 / 03

2010 / 04

2010 / 05

2010 / 06

2011 / 01

2011 / 02

2011 / 03

2011 / 04

2011 / 05

2011 / 06

2012 / 01

2012 / 02

2012 / 03

2012 / 04

2012 / 05

2012 / 06

2013 / 01

2013 / 02

2013 / 03

2013 / 04

2013 / 05

2013 / 06

2014 / 01

2014 / 02

2014 / 03

2014 / 04

2014 / 05

2014 / 06

2015 / 01

2015 / 02

2015 / 03

2015 / 04

2015 / 05

2015 / 06

2016 / 01

2016 / 02

2016 / 03

2016 / 04

2016 / 05

2016 / 06

2017 / 01

2017 / 02

2017 / 03

2017 / 04

2017 / 05

2017 / 06

2018 / 01

2018 / 02

2018 / 03

2018 / 04

2018 / 05

2018 / 06

2019 / 01

2019 / 02

2019 / 03

 

Impressum

Izdavač:

Hrvatski savez udruga pravnika u gospodarstvu
MBS 3283585 Zagreb, Križanićeva 16/IV, tel/fax: (01) 4614 890

Glavni urednik:
mr. sc. Miljenko Giunio, Zagreb / Zavala

Urednici:
prof. dr. sc. Marko Baretić, Zagreb
dipl. pravnik Ivica Crnić, Zagreb
prof. dr. sc. Hrvoje Markovinović
prof. dr. sc. Petar Miladin, Zagreb

- iz inozemstva (dopisni):
prof. dr. sc. Tomislav Borić (Pravni fakultet Sveučilišta u Grazu),
prof. dr. sc. Šime Ivanjko (Pravni fakultet Sveučilišta u Mariboru)

Nakladničko Vijeće:
Akademik Jakša Barbić / Zagreb
prof. dr. sc. Petar Klarić / Zagreb
prof. dr. sc. Mihajlo Dika / Zagreb
prof. dr. sc. Dragan Bolanča / Split
prof. dr. sc. Jozo Čizmić / Split
prof. dr. sc. Edita Čulinović-Herc / Rijeka
prof. dr. sc. Damir Klasiček / Osijek
dr. sc. Srđan Šimac / Zagreb

Prijevod sažetka na engleski:
Sandra Obuljen, dipl. iur.

Žiro-račun:
2360000-1101452394 kod Zagrebačke Banke d.d., Zagreb

IBAN:
HR3523600001101452394

OIB:
94225628059

Časopis izlazi 6 puta godišnje

Pretplata:
700,00 Kn + PDV, za inozemstvo 1.400,00 Kn

Tisak:
Sveučilišna tiskara d.o.o., Zagreb, Trg Republike Hrvatske 14.

 

© Hrvatski savez udruga pravnika u gospodarstvu | web by: seemplee
email