logo1 blank
leftbar

NOVOSTI

 

 

 

 

 

 

 

Časopis "Pravo u gospodarstvu"

Časopis za gospodarsko-pravnu teoriju i praksu

casopisVrlo značajno sredstvo u rukama strukovno povezanih pravnika u gospodarstvu putem kojega djeluju, je stručni časopis. S njegovim izdavanjem počelo se 1962. godine. Prvi broj časopisa "Glasnik Društva pravnika u privredi Hrvatske" izišao je 1. listopada 1962. kao prvo glasilo te vrste u ondašnjoj državi.

Od veljače 1964. list se zove "Glasnik Društva pravnika u privredi Jugoslavije" i dalje izlazi u Zagrebu. Oprema se stalno poboljšava, a glasilo pravnika u gospodarstvu prestaje biti namjenjeno samo članovima nego postaje dostupno širem krugu čitatelja. Od studenog 1966. glasilo se zove "Privreda i pravo - glasnik za privrednopravnu teoriju i praksu". Riječ glasnik zamjenjuje se rječju časopis u broju 12 iz 1969. Od dvobroja 5-6/1994. časopis nosi naziv "Pravo u gospodarstvu - časopis za gospodarsko-pravnu teoriju i praksu".

 

Upute autorima

  
Časopis  Pravo  u  gospodarstvu  objavljuje  radove  iz  područja  pravnih  znanosti.  Uredništvo  prima  ponajprije  neobjavljene  radove.  Autori  zadržavaju  autorska  prava  za  članke objavljene  u  časopisu,  no  daju  časopisu  pravo  objavljivanja,  kako  u  tiskanom,  tako  i  u elektroničkom obliku. Radove prihvaćene za objavljivanje ili već objavljene u časopisu Pravo  u gospodarstvu autor smije objaviti u drugim publikacijama samo uz dopuštenje uredništva,  ali  i  u  tom  slučaju  samo  uz  jasnu  naznaku  o  njihovu  objavljivanju  u  časopisu  Pravo  u gospodarstvu.
  
Radovi se dostavljaju na disketi ili CD-Romu u Microsoft Word ili RTF formatu te otisnuti  u  dva  primjerka  s  dvostrukim  proredom.  Uz  naslov  rada  treba  navesti  ime,  prezime  i  titulu autora,
  
Radovi  podliježu  dvostrukom  anonimnom  recenzijskom  postupku  te  se  razvrstavaju  u  sljedeće kategorije: 
1)  izvorni  znanstveni  rad  -  rad  koji  se  odlikuje  izvornošću  zaključaka,  ili  iznosi  prethodno  neobjavljene izvorne rezultate znanstveno koncipiranog i provedenog istraživanja; 
2)  pregledni  znanstveni  rad  - rad  koji  sadrži  temeljit  i  obuhvatan  kritički  pregled  određene  problematike, no bez značajnije izvornosti rezultata;
3) prethodno znanstveno priopćenje - rad koji sadrži prve rezultate istraživanja u tijeku, koji poradi aktualnosti zahtijevaju brzo objavljivanje, no bez razine obuhvatnosti i utemeljenosti koji se zahtijevaju za znanstveni rad te
4)  stručni  rad  -  rad  koji  sadrži  znanja  i  iskustva  relevantna  za  određenu  struku,  ali  nema  obilježja znanstvenosti.
  
Preporučeni sinopsis  od  najviše  deset  redaka, popis  do  pet  ključnih  riječi  te  sažetak  opsega  do  jedne  kartice. Prikazi knjiga, osvrti i ocjene ne podliježu recenziji te ne smiju, u pravilu, biti dulji od  osam kartica.
  
Uredništvo pridržava pravo prilagodbe rada općim pravilima uređivanja časopisa i standardu  hrvatskog  jezika.  Rukopisi  se  ne  vraćaju.  Uz  tekst  se  navode  bilješke  kojima  se  dopunjuje  tekst  te  daju  cjeloviti  podaci  o  korištenoj  literaturi,  koja  se  ne  objavljuje  zasebno.  Pri  navođenju stranice na koji se upućuje.

 

Urednikova riječ uz PUG 5/17

                                             

Cijenjeni pretplatnici i svi čitatelji,

Habemus Legem executoriam … et cetera (FINA kao Bastilla)

S prvim danom rujna stupio je u cijelosti na snagu novelirani Ovršni zakon. Srpanjska novela Zakona, izglasana u Hrvatskom saboru na godišnjicu pada Bastille, rezultat je potrebe zakonskih popravaka, socijalnih ćorsokaka u praksi, ali i stranačkog nadmetanja, ne bez populističke demagogije.
Uz taj smo događaj zabilježili dvije izjave, povezane samo vremenski (ne sadržajno), dvojice poznatih i vrsnih hrvatskih pravnika ujedno i političara, ministra pravosuđa i glavnoga državnog odvjetnika.
Ministar pravosuđa, komentirajući neslavne hrvatske rekorde u broju i veličini blokada računa kod banaka (FINA-e), ukazao je na očito ali vrlo često previđano: znatne svote, znatan udio u dugovanjima, puno veći od učestalog isticanja javnobilježničkih i odvjetničkih troškova, čine – zatezne kamate. One su nužna posljedica dugotrajnih, višegodišnjih ili mnogogodišnjih dugovanja, nerijetko uzrokovanih sporovoznim sporovima (kakva slučajna igra riječi!). Iako nas ministar uvjerava da se sudska ažurnost značajno popravila, u praksi smo, uz svijetle primjere, svakodnevno svjedoci nepotrebnih odlaganja ročišta i procesnih akcija. U višedecenijskim sporovima, a nažalost ima i takvih, nemalu ulogu u aktualnoj dugovnoj svoti čine i zatezne kamate po stopi prema eskontnoj osnovici kreiranoj na Silvestrovo 2007., kada je uoči stupanja na snagu odredaba o visini stope zateznih kamata tada novoga ZOO-a, hrvatska eskontna stopa, u funkciji trampulina (odskočne daske) za stopu zateznih kamata, erumpirala i udvostručila se skokom s 4.5% na 9%. Naša promptna reakcija tekstom „(D)efektni efekti eskontne stope“ ostala je tada glas vapijućega u pustinji, da bi se tek nedavno stope zakonski moderirale.
Ta razmišljanja dovode nas do uredniku dostupnog slučaja koji je sub judice već puna dva decenija. Započelo je banalnom ovrhom (tada još 'izvršenjem') pred ZAP-om. ZAP je ovrhu proveo manjkavo, simbolički, eksplicitno opstruirajući provedbu sudske presude i rješenja o izvršenju u kamatnom dijelu, primjenom stope ugovornih kamata kao stope zateznih. Ovrhovoditelj je godinu dana pred kraj milenija bio prisiljen zatražiti naknadu propuštenoga u ovrsi od odgovornog ZAP-a, u nastavku FINA-e. To je bio početak maratonskoga sudskog nadmudrivanja oko jednostavnih pravnih pitanja. Činjenice su bile jasne i očite. Interveniralo je i Državno odvjetništvo, blagopočivšim ZZZ-om (na prijedlog ex ovrhovoditelja, sada Predlagatelja u postupku protiv FINA-e). Uspješno. Vrhovni sud ukazao je nižim sudovima na ono što je, pravno, bilo jasno od početka. Činilo se da je maratonu kraj kada je prvostupanjski (trgovački) sud konačno, u jesen 2013., naložio FINA-i plaćanje višemilijunske svote oštećenom ovrhovoditelju, te je rješenje postalo pravomoćno.
Ali, došlo je do dramatičnog 'colpo di scena' ('dramatic turn of events') – FINA je falsificirala malu bijelu sudsku dostavnicu (tj. ne onu s omotnice, već listić koji prati dostavu dostavnom knjigom), postdatiravši je desetak dana, te uloživši zakašnjelu žalbu, dva tjedna nakon pravomoćnosti odluke. Procesna drama ipak se još odvija, usprkos jasnoj evidenciji stvarnog primitka odluke – u sudskoj dostavnoj knjizi, kako Sud dostavlja pismena velikim adresatima poput FINA-e, usprkos i tome što je zatim, nastavno, „neistinitost dostavnice“ utvrđena i pravomoćnom sudskom presudom.
No, ne zamarajući čitatelja opširnim scenarijem (kojega je radnja u tijeku), osvrnut ću se samo na drugu uvodno spomenutu izjavu – onu glavnoga državnog odvjetnika. Ona nije dana u vezi s novelom OZ-a, već povodom novinarskog pitanja o ne/postojanju problema koje Državno odvjetništvo ne bi moglo uredno rješavati. GDO spremno je odgovorio da takvih slučajeva nema, te da bi takvo stanje bilo izraz nemoći rješavanja stvari iz nadležnosti DORH-a. Izjava je ohrabrujuća i optimistična. Jedino se, u kontekstu slučaja koji smo opisali, nameće pitanje kako i zašto nije riješen taj jednostavan slučaj falsifikata javne isprave, iako je on pred DORH-om od prosinca 2013. povodom dopisa predsjednice Suda, uza sve materijalne dokaze, kasnije potvrđene i pravomoćnom deklaratornom presudom o falsifikatu dostavnice. Protječe četvrta godina – bez konkretnog poteza i odluke.
Je li FINA hrvatska Bastilla i hoće li frustrirani ovrhovoditelj nakon skoro četvrt stoljeća doživjeti svoj 14. srpnja!?

Sadržaj broja

U ovom broju Časopisa donosimo reprint referata s prošlogodišnje, zagrebačke jesenske „ex-opatije“, Hrvatskog društva za građanskopravne znanosti i praksu, a na koricama informiramo o zanimljivim temama i referentima s ovogodišnje, koja se održava 23. i 24. listopada 2017. u Zagrebu, u Hotelu Sheraton.

Vaš urednik

 

 


Skinite narudžbenicu za pretplatu na časopis "Pravo u gospodarstvu".

Ako na računalu nemate instaliran Acrobat Reader, možete ga preuzeti sa ovih stranica.

Sadržaji brojeva časopisa od 2000. godine

2006 / 5

2006 / 6

2007 / 1

2007 / 2

2007 / 3

2007 / 4

2007 / 5

2007 / 6

2008 / 1

2008 / 2

2008 / 3

2008 / 4

2008 / 5

2008 / 06

2009 / 01

2009 / 02

2009 / 03

2009 / 04

2009 / 05

2009 / 06

2010 / 01

2010 / 02

2010 / 03

2010 / 04

2010 / 05

2010 / 06

2011 / 01

2011 / 02

2011 / 03

2011 / 04

2011 / 05

2011 / 06

2012 / 01

2012 / 02

2012 / 03

2012 / 04

2012 / 05

2012 / 06

2013 / 01

2013 / 02

2013 / 03

2013 / 04

2013 / 05

2013 / 06

2014 / 01

2014 / 02

2014 / 03

2014 / 04

2014 / 05

2014 / 06

2015 / 01

2015 / 02

2015 / 03

2015 / 04

2015 / 05

2015 / 06

2016 / 01

2016 / 02

2016 / 03

2016 / 04

2016 / 05

2016 / 06

2017 / 01

2017 / 02

2017 / 03

2017 / 04

2017 / 05

 

Impressum

Izdavač:

Hrvatski savez udruga pravnika u gospodarstvu
MBS 3283585 Zagreb, Križanićeva 16/IV, tel/fax: (01) 4614 890

Glavni urednik:
mr. sc. Miljenko Giunio, Zagreb / Zavala

Urednici:
prof. dr. sc. Marko Baretić, Zagreb
dipl. pravnik Ivica Crnić, Zagreb
prof. sc. Hrvoje Markovinović, zagreb
prof. dr. sc. Petar Miladin, Zagreb

- iz inozemstva (dopisni):
prof. dr. sc. Tomislav Borić (Pravni fakultet Sveučilišta u Grazu),
prof. dr. sc. Šime Ivanjko (Pravni fakultet Sveučilišta u Mariboru)

Nakladničko Vijeće:
Akademik Jakša Barbić / Zagreb
prof. dr. sc. Petar Klarić / Zagreb
prof. dr. sc. Mihajlo Dika / Zagreb
prof. dr. sc. Dragan Bolanča / Split
prof. dr. sc. Jozo Čizmić / Split
prof. dr. sc. Edita Čulinović-Herc / Rijeka
prof. dr. sc. Damir Klasiček / Osijek
dr. sc. Srđan Šimac / Zagreb

Prijevod sažetka na engleski:
Sandra Obuljen, dipl. iur.

Žiro-račun:
2360000-1101452394 kod Zagrebačke Banke d.d., Zagreb

IBAN:
HR3523600001101452394

OIB:
94225628059

Časopis izlazi 6 puta godišnje

Pretplata:
700,00 Kn + PDV, za inozemstvo 1.400,00 Kn

Tisak:
Sveučilišna tiskara d.o.o., Zagreb, Trg maršala Tita 14.

 

© Hrvatski savez udruga pravnika u gospodarstvu | web by: seemplee
email