logo1 blank
leftbar

NOVOSTI

 

 

 

 

 

 

 

Časopis "Pravo u gospodarstvu"

Časopis za gospodarsko-pravnu teoriju i praksu

casopisVrlo značajno sredstvo u rukama strukovno povezanih pravnika u gospodarstvu putem kojega djeluju, je stručni časopis. S njegovim izdavanjem počelo se 1962. godine. Prvi broj časopisa "Glasnik Društva pravnika u privredi Hrvatske" izišao je 1. listopada 1962. kao prvo glasilo te vrste u ondašnjoj državi.

Od veljače 1964. list se zove "Glasnik Društva pravnika u privredi Jugoslavije" i dalje izlazi u Zagrebu. Oprema se stalno poboljšava, a glasilo pravnika u gospodarstvu prestaje biti namjenjeno samo članovima nego postaje dostupno širem krugu čitatelja. Od studenog 1966. glasilo se zove "Privreda i pravo - glasnik za privrednopravnu teoriju i praksu". Riječ glasnik zamjenjuje se rječju časopis u broju 12 iz 1969. Od dvobroja 5-6/1994. časopis nosi naziv "Pravo u gospodarstvu - časopis za gospodarsko-pravnu teoriju i praksu".

 

Upute autorima

  
Časopis  Pravo  u  gospodarstvu  objavljuje  radove  iz  područja  pravnih  znanosti.  Uredništvo  prima  ponajprije  neobjavljene  radove.  Autori  zadržavaju  autorska  prava  za  članke objavljene  u  časopisu,  no  daju  časopisu  pravo  objavljivanja,  kako  u  tiskanom,  tako  i  u elektroničkom obliku. Radove prihvaćene za objavljivanje ili već objavljene u časopisu Pravo  u gospodarstvu autor smije objaviti u drugim publikacijama samo uz dopuštenje uredništva,  ali  i  u  tom  slučaju  samo  uz  jasnu  naznaku  o  njihovu  objavljivanju  u  časopisu  Pravo  u gospodarstvu.
  
Radovi se dostavljaju na disketi ili CD-Romu u Microsoft Word ili RTF formatu te otisnuti  u  dva  primjerka  s  dvostrukim  proredom.  Uz  naslov  rada  treba  navesti  ime,  prezime  i  titulu autora,
  
Radovi  podliježu  dvostrukom  anonimnom  recenzijskom  postupku  te  se  razvrstavaju  u  sljedeće kategorije: 
1)  izvorni  znanstveni  rad  -  rad  koji  se  odlikuje  izvornošću  zaključaka,  ili  iznosi  prethodno  neobjavljene izvorne rezultate znanstveno koncipiranog i provedenog istraživanja; 
2)  pregledni  znanstveni  rad  - rad  koji  sadrži  temeljit  i  obuhvatan  kritički  pregled  određene  problematike, no bez značajnije izvornosti rezultata;
3) prethodno znanstveno priopćenje - rad koji sadrži prve rezultate istraživanja u tijeku, koji poradi aktualnosti zahtijevaju brzo objavljivanje, no bez razine obuhvatnosti i utemeljenosti koji se zahtijevaju za znanstveni rad te
4)  stručni  rad  -  rad  koji  sadrži  znanja  i  iskustva  relevantna  za  određenu  struku,  ali  nema  obilježja znanstvenosti.
  
Preporučeni sinopsis  od  najviše  deset  redaka, popis  do  pet  ključnih  riječi  te  sažetak  opsega  do  jedne  kartice. Prikazi knjiga, osvrti i ocjene ne podliježu recenziji te ne smiju, u pravilu, biti dulji od  osam kartica.
  
Uredništvo pridržava pravo prilagodbe rada općim pravilima uređivanja časopisa i standardu  hrvatskog  jezika.  Rukopisi  se  ne  vraćaju.  Uz  tekst  se  navode  bilješke  kojima  se  dopunjuje  tekst  te  daju  cjeloviti  podaci  o  korištenoj  literaturi,  koja  se  ne  objavljuje  zasebno.  Pri  navođenju stranice na koji se upućuje.

 

Urednikova riječ uz PUG 4/18

                                             
Cijenjeni pretplatnici i svi čitatelji,

Nogomet i mrak kao demografski faktori
Nogometno 'ludilo' nije samo sportski, pa i pivarski događaj. Nogomet je našao mjesto i u hrvatskom parlamentu prilikom rasprave o izmjenama Zakona o subvencioniranju stambenih kredita. Replicirajući na obrazloženje nadležnog ministra o uputnosti nastavljanja, produženja subvencioniranja tih kredita, oglasila se i predsjednica GLASA, stranke Građansko-liberalnog saveza, ponudivši efikasnije rješenje, na liniji građanskog liberalizma. Ustvrdila je da bi, umjesto predloženoga, za demografiju bilo učinkovitije ostaviti Hrvatsku jednom mjesečno bez struje. Tako je MRAK, barem s dozom ironije, postao normativni adut predsjednice Mrak Taritaš. Bilo bi dostatno, pojasnila je, narediti HEP-u da jedanput mjesečno Hrvatskoj isključi struju. Rezultat bi bio vidljiv, usprkos mraku, već  za godinu, dvije, ili tri. I ne samo to. Nije samo mrak stavljen u središte pronatalitetne politike, već je u to uključen i nogomet. Ali sa suprotnim učinkom. Naime, pozivajući se na statistiku, ustvrdila je da je manji broj rođene djece u Hrvata nakon Svjetskog prvenstva  u nogometu. Očito je problem u muškom dijelu populacije koji daje prednost gledanju umjesto akciji!   

Video Assistant Referees (VAR) – mogućnost proširene primjene
Nakon velikih, povijesnih, uspjeha hrvatske nogometne reprezentacije na startu ruskog mundijala, ne smijemo ni u ovom uvodniku odmah napustiti nogomet. Prisjetimo se. Prije nepune dvije godine predsjednik FIFA-e Gianni Infantino oduševljeno je komentirao prvu upotrebu video tehnologije na velikoj nogometnoj sceni: "Svjedočili smo povijesti". Bilo je to u ljetu 2016., povodom prijateljske utakmici između Italije i Francuske (kada su Francuzi, ne baš prijateljski, pobijedili Talijane sa 1:3, ali je rezultat ovdje nebitan) korištena je tehnologija Video Assistant Referees (VAR) kako bi pomogla sucu pri donošenju odluka i ispravljanja propusta, što je naročito važno u odlučujućim trenucima NBA utakmica.
VAR funkcionira tako da dva suca, izvan nogometnog terena, imaju mogućnost pregledavanja spornih situacija, a na izravnoj  su vezi s glavnim sucem kojeg onda savjetuju kako da postupi. Snimke se pregledavaju u slučajevima spornih golova, jedanaesteraca i isključenja, te u slučajevima zamjene identiteta – odnosno, kada netko bude nepravedno kažnjen ili se pokuša sakriti od suca kako bi izbjegao kaznu. Na ovogodišnjem nogometnom mundijalu VAR je našao svoju punu primjenu.
Svjesni smo problema i u pravosuđenju koji su nerijetko posljedica nekih previda i/ili spornih događanja, pa i u samoj sudnici. Prisjetimo se samo komentara u nedavnoj Urednikovoj riječi u PUG-u broj 2/18, pod naslovom ' Nogomet i etika, ili: Tajna odvjetničke tajne'.  Možda bi nekakav VAR bio i u pravosuđenju dobrodošao! Ideja je tu, a razradu prepuštamo nadležnom resoru.

Lex Agrokor „postao dio pravne stečevine Europske unije“
Nedavno smo u jednom informativnom listu (nomen set omen) pisali o tome kako je Lex Agrokor prošao ispit ustavne zrelosti. Taj Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, komentirali smo, ušao je na mala vrata Ustavnoga suda RH, na krilima dvanaestero sukcesivnih predlagatelja, da bi iz Suda izašao na velika vrata, uz »oslobađajuću presudu«. Pri tome je, za razliku od filmskog klasika, Twelve Angry Men Sidneyja Lumeta, dvanaestero predlagatelja imalo ulogu napadača, a trinaesti faktor - Vlada RH bila je branitelj Lexa.
Sada se, sasvim svježe (dok je ovaj PUG već u Tiskari) ta Vlada pohvalila novom promocijom. Vijest nam je prenio osobno njezin predsjednik, izjavivši da je Lex Agrokor „postao dio pravne stečevine Europske unije, što će u predstojećim danima biti objavljeno u Službenom listu Europske unije".
Nije nam namjera, niti je prilika, ovdje ulaziti u finese formulacije o Lexu kao dijelu EU pravne stečevine, ali će njegova publikacija u sklopu Uredbe nedvojbeno imati pozitivan refleks u postojećim i/ili mogućim postupcima u vezi s primjenom Lexa u europskim državama. Pred objavu u Službenom listu Zakon je prošao proceduru u Vijeću za opće poslove, Europskom parlamentu i Vijeću EU.

Nogomet, meteorologija i PUG
Za prevladavajući dio našega (i ne samo našega) pučanstva trenutno su dvije najvažnije stvari (na svijetu) – nogomet i vremenske prilike. Nogomet smo ovdje apsolvirali. Što se vremena tiče, nakon proljetnog ljeta zašli smo u ljetnu jesen. Vaš urednik, nalazeći se na 'pustom otoku', utoliko lakše podnosi teret pripreme ovoga broja časopisa, trenutno treće najvažnije stvari. Olakšava mu to i uspješna suradnja s Tiskarom, ali i zadovoljstvo bogatim sadržajem broja s devet priloga vrijednih autora. Među radovima plovi i jedan prigodan – brod (makar ratni, zlu ne trebalo) na otvorenom moru. U pauzama prijenosa nogometnih utakmica prilika je da se zagrijemo čitajući (i) ovo zanimljivo i korisno (kakva simbioza!) štivo.

Vaš urednik

 

 


Skinite narudžbenicu za pretplatu na časopis "Pravo u gospodarstvu".

Ako na računalu nemate instaliran Acrobat Reader, možete ga preuzeti sa ovih stranica.

Sadržaji brojeva časopisa od 2000. godine

2006 / 5

2006 / 6

2007 / 1

2007 / 2

2007 / 3

2007 / 4

2007 / 5

2007 / 6

2008 / 1

2008 / 2

2008 / 3

2008 / 4

2008 / 5

2008 / 06

2009 / 01

2009 / 02

2009 / 03

2009 / 04

2009 / 05

2009 / 06

2010 / 01

2010 / 02

2010 / 03

2010 / 04

2010 / 05

2010 / 06

2011 / 01

2011 / 02

2011 / 03

2011 / 04

2011 / 05

2011 / 06

2012 / 01

2012 / 02

2012 / 03

2012 / 04

2012 / 05

2012 / 06

2013 / 01

2013 / 02

2013 / 03

2013 / 04

2013 / 05

2013 / 06

2014 / 01

2014 / 02

2014 / 03

2014 / 04

2014 / 05

2014 / 06

2015 / 01

2015 / 02

2015 / 03

2015 / 04

2015 / 05

2015 / 06

2016 / 01

2016 / 02

2016 / 03

2016 / 04

2016 / 05

2016 / 06

2017 / 01

2017 / 02

2017 / 03

2017 / 04

2017 / 05

2017 / 06

2018 / 01

2018 / 02

2018 / 03

2018 / 04

2018 / 05

 

Impressum

Izdavač:

Hrvatski savez udruga pravnika u gospodarstvu
MBS 3283585 Zagreb, Križanićeva 16/IV, tel/fax: (01) 4614 890

Glavni urednik:
mr. sc. Miljenko Giunio, Zagreb / Zavala

Urednici:
prof. dr. sc. Marko Baretić, Zagreb
dipl. pravnik Ivica Crnić, Zagreb
prof. dr. sc. Hrvoje Markovinović
prof. dr. sc. Petar Miladin, Zagreb

- iz inozemstva (dopisni):
prof. dr. sc. Tomislav Borić (Pravni fakultet Sveučilišta u Grazu),
prof. dr. sc. Šime Ivanjko (Pravni fakultet Sveučilišta u Mariboru)

Nakladničko Vijeće:
Akademik Jakša Barbić / Zagreb
prof. dr. sc. Petar Klarić / Zagreb
prof. dr. sc. Mihajlo Dika / Zagreb
prof. dr. sc. Dragan Bolanča / Split
prof. dr. sc. Jozo Čizmić / Split
prof. dr. sc. Edita Čulinović-Herc / Rijeka
prof. dr. sc. Damir Klasiček / Osijek
dr. sc. Srđan Šimac / Zagreb

Prijevod sažetka na engleski:
Sandra Obuljen, dipl. iur.

Žiro-račun:
2360000-1101452394 kod Zagrebačke Banke d.d., Zagreb

IBAN:
HR3523600001101452394

OIB:
94225628059

Časopis izlazi 6 puta godišnje

Pretplata:
700,00 Kn + PDV, za inozemstvo 1.400,00 Kn

Tisak:
Sveučilišna tiskara d.o.o., Zagreb, Trg Republike Hrvatske 14.

 

© Hrvatski savez udruga pravnika u gospodarstvu | web by: seemplee
email