logo1 blank
leftbar

NOVOSTI

 

 

 

 

 

 

 

Časopis "Pravo u gospodarstvu"

Časopis za gospodarsko-pravnu teoriju i praksu

casopisVrlo značajno sredstvo u rukama strukovno povezanih pravnika u gospodarstvu putem kojega djeluju, je stručni časopis. S njegovim izdavanjem počelo se 1962. godine. Prvi broj časopisa "Glasnik Društva pravnika u privredi Hrvatske" izišao je 1. listopada 1962. kao prvo glasilo te vrste u ondašnjoj državi.

Od veljače 1964. list se zove "Glasnik Društva pravnika u privredi Jugoslavije" i dalje izlazi u Zagrebu. Oprema se stalno poboljšava, a glasilo pravnika u gospodarstvu prestaje biti namjenjeno samo članovima nego postaje dostupno širem krugu čitatelja. Od studenog 1966. glasilo se zove "Privreda i pravo - glasnik za privrednopravnu teoriju i praksu". Riječ glasnik zamjenjuje se rječju časopis u broju 12 iz 1969. Od dvobroja 5-6/1994. časopis nosi naziv "Pravo u gospodarstvu - časopis za gospodarsko-pravnu teoriju i praksu".

 

Upute autorima

  
Časopis  Pravo  u  gospodarstvu  objavljuje  radove  iz  područja  pravnih  znanosti.  Uredništvo  prima  ponajprije  neobjavljene  radove.  Autori  zadržavaju  autorska  prava  za  članke objavljene  u  časopisu,  no  daju  časopisu  pravo  objavljivanja,  kako  u  tiskanom,  tako  i  u elektroničkom obliku. Radove prihvaćene za objavljivanje ili već objavljene u časopisu Pravo  u gospodarstvu autor smije objaviti u drugim publikacijama samo uz dopuštenje uredništva,  ali  i  u  tom  slučaju  samo  uz  jasnu  naznaku  o  njihovu  objavljivanju  u  časopisu  Pravo  u gospodarstvu.
  
Radovi se dostavljaju na disketi ili CD-Romu u Microsoft Word ili RTF formatu te otisnuti  u  dva  primjerka  s  dvostrukim  proredom.  Uz  naslov  rada  treba  navesti  ime,  prezime  i  titulu autora,
  
Radovi  podliježu  dvostrukom  anonimnom  recenzijskom  postupku  te  se  razvrstavaju  u  sljedeće kategorije: 
1)  izvorni  znanstveni  rad  -  rad  koji  se  odlikuje  izvornošću  zaključaka,  ili  iznosi  prethodno  neobjavljene izvorne rezultate znanstveno koncipiranog i provedenog istraživanja; 
2)  pregledni  znanstveni  rad  - rad  koji  sadrži  temeljit  i  obuhvatan  kritički  pregled  određene  problematike, no bez značajnije izvornosti rezultata;
3) prethodno znanstveno priopćenje - rad koji sadrži prve rezultate istraživanja u tijeku, koji poradi aktualnosti zahtijevaju brzo objavljivanje, no bez razine obuhvatnosti i utemeljenosti koji se zahtijevaju za znanstveni rad te
4)  stručni  rad  -  rad  koji  sadrži  znanja  i  iskustva  relevantna  za  određenu  struku,  ali  nema  obilježja znanstvenosti.
  
Preporučeni sinopsis  od  najviše  deset  redaka, popis  do  pet  ključnih  riječi  te  sažetak  opsega  do  jedne  kartice. Prikazi knjiga, osvrti i ocjene ne podliježu recenziji te ne smiju, u pravilu, biti dulji od  osam kartica.
  
Uredništvo pridržava pravo prilagodbe rada općim pravilima uređivanja časopisa i standardu  hrvatskog  jezika.  Rukopisi  se  ne  vraćaju.  Uz  tekst  se  navode  bilješke  kojima  se  dopunjuje  tekst  te  daju  cjeloviti  podaci  o  korištenoj  literaturi,  koja  se  ne  objavljuje  zasebno.  Pri  navođenju stranice na koji se upućuje.

 

Urednikova riječ uz PUG 1/18

                                             
Cijenjeni pretplatnici i svi čitatelji,

Na startu i ove nove, 2018., svim kolegicama i kolegama, pretplatnicima i inim čitateljima, Uredništvo želi maksimalno ostvarenje vlastitih stremljenja i očekivanja, u privatnom i poslovnom životu. SRETNO!

Matematička logika u Saboru - indikator potrebe odmora

Za razliku od naših zakonodonositelja, mi, praktični pravnici, nemamo kolektivne zimske praznike, dakako ni ljetne. Mjesec dana zimi, dva mjeseca ljeti, to je četvrtina godine. U radnome, tročetvrtinskom dijelu godine, zasjedanje je u pravilu tri dana tjedno, ali ne i u tročetvrtinskom taktu. Udobne, ali najčešće više nego poluprazne saborske fotelje, pokazuju da oni kojima su namijenjene imaju i operativnog posla izvan sabornice. Da dotičnima nije lako pokazuju i zbivanja na sjednicama, koja se, makar simbolički, više intelektualno, nerijetko približavaju UFC borbama. Često se saborske sjednice prenose i na televiziji. To je tek prava prilika za stjecanje popularnosti i obljubljenosti kod glasačkog tijela. A glasačko je tijelo, zna se, kadrovik za stjecanje unosnog posla, a zna se i to, da glasačko tijelo – to smo mi. Pa opet, barem oni (mi) naivniji, iznenadimo se kad ugledamo anketne rezultate podrške (popularnosti) pojedine opcije. Zaboravljamo, iako imamo svježih 'proizvoda' koji nam prijete ozbiljnim posljedicama, da se takva popularnost, makar na kraću stazu, lakše stječe demagogijom nego ozbiljnim radom i rezultatima koji nisu, niti mogu biti uvijek savršeni.

Palo mi je to na pamet kada sam čuo (i vidio) reakciju zastupnika vezanu uz relativno recentnu 'presudu' Suda EU koja je isključila hrvatske javnobilježničke ovrhe iz njihove europske prekogranične provedbe. O tom hrvatskom (ne sasvim ekskluzivnom) specijalitetu nedvojbeno se može raspravljati. Ali ono što smo u Saboru čuli u vezi s tim nema nikakve veze ni s logikom ni matematikom, a najmanje s matematičkom logikom. Javnobilježničke ovrhe, ni manje ni više, uzrok su (ili jedan od njih, možda glavni!?) teškim blokadama računa naših sugrađana! Treba li to komentirati, treba li replicirati? Za tu svrhu čini nam se prikladnom uokvirena poanta kolumne koja je sutradan izašla u jednom dnevnom listu – „već i prosječni IQ jamči razumijevanje problema koje donosi zatucani stranački plemenizam“.* Uz to što je stvoren nov izraz – plemenizam (odmah ga je, na drugome, sportskom, polju slijedio – huliganizam), učinjeno je suvišnim objašnjavanje da javnobilježničke ovrhe, bile one dobre ili loše, ne otežavaju već pomažu dužnicima, smanjuju procesne troškove, sprečavaju nabijanje zateznih kamata unedogled, što se redovito događa u sudskim procesima, ako do toga dođe. Svakome razumnom jasno je da su zatezne kamate redovito „najskuplji“ pripadak glavnice, a ne troškovi, pogotovo ne oni javnobilježničkog izdanja rješenja o ovrsi. Dakako, problem nemogućnosti plaćanja spada u sasvim drugu sferu, ekonomije i socijale, ali ne i ekonomičnosti procesnih rješenja. Umornim zastupnicima potreban je odmor.

1917.: Agrokor, ICTY i arbitraže

Uz ove i slične domaće preokupacije, među kojima je dominirala prisilna uprava u grupaciji Agrokor, gdje smo se u javnosti bavili mnogo više perifernim nego elementarnim pitanjem preživljavanja, na polju međunarodnopravnih zbivanja koja tangiraju Hrvatsku, proteklu su godinu obilježile tri presude, jedna haaškoga Međunarodnog kaznenog tribunala za bivšu Jugoslaviju, te dvije arbitražne. Odluke su donesene, refleksije i reperkusije ostaju ili slijede.

Ona arbitražna, pomorsko-kopneno-granična, naglasila je važnost jedne odredbe hrvatsko-slovenskog Sporazuma o arbitraži. To je odredba iz članka 10., koja je (danas vidimo) proročanski upozorila strane potpisnice na obvezu „… uzdržavanja od bilo kakve akcije … koja bi mogla … ugroziti rad arbitražnog tribunala“(jeopardizing action clause!). ** Ugroza je nastupila, posljedica je slijedila.

Džepedajzing klauzula svojim proročanstvom asocira me na malu napomenu u (sada već preklanjskoj) urednikovoj riječi u PUG-u 6/16, povodom sedmoljetnice stockholmskoga sporazuma o graničnoj morskorežimskoj arbitraži. Pod podnaslovom švoj u arbitraži spomenuli smo ovu ribu, nalik na list, koja rano djetinjstvo provodi u Venecijskoj laguni, pa u jesen dolazi u Savudrijsku valu,*** ne vodeći računa o tome u čijim se teritorijalnim vodama nalazi. Danas je švoj postao (Cet) obscur objet du désir – mračni predmet želje. Luis Buńuel prije četrdeset godina nije ni sanjao da će se njegova filmska Conchita u ribljoj reinkarnaciji naći na meti dvojice prekograničnih Mathieua.

Ne bi nas 'slučaj švoj', toliko zaokupljao da, netom nakon što smo na pravnom terenu nekako prevladali nedoumice oko paralelizma dvaju istražnih tijela, onoga saborskog i drugoga javnotužiteljsko-sudskog, nisu nikle nove dvojbe oko provedbe (implementacije) slovenskih prekršajnih naloga. Unutarnji poslovi angažirali su hrvatske morske policajce u zaštiti savudrijskih švojolovaca, a njihov ministar obećava neprovedivost spomenutih naloga. Istovremeno sutkinja Visokoga prekršajnog suda RH podučava da „stranac koji je kod nas počinio prekršaj i izdan mu je prekršajni nalog, pa ne plati novčanu kaznu – ide u supletorni zatvor“, što, dakako, vrijedi i vice versa. Ribari su na oprezu. Očekuju, vice versa, da će i hrvatska policija početi pisati optužne prijedloge slovenskim vojnicima na Svetoj Geri zbog neprijavljenog boravka u Hrvatskoj i okupacije njezinog teritorija. Ako ne plate – vice versa! Naime, slovenska se pomorska policija očito ne pridržava principijelnog stava svoga premijera prema kojem je „s Hrvatskom potrebno postići sporazum o tome kako će se i kada svatko povući na svoj teritorij, a granična crta mora se tretirati kao jedna cjelina“. Dodajmo refren pojašnjenja – vice versa, kako na kopnu tako i na moru.

≈≈≈≈≈≈≈≈≈≈≈≈≈≈

U prvom ovogodišnjem broju našega i vašeg časopisa naši su autori nastojali obraditi vjerujemo zanimljive teme na zanimljiv način.

Ono što nisu učinili doradit ćemo u sljedećim brojevima, a svakako i na predstojećem proljetnom SUSRETu PRAVNIKA, u OPATIJI od 16. do 18. svibnja. O temama i organizacijskim detaljima obavještavat ćemo vas na našim web stranicama i u sljedećem broju časopisa.


Vaš urednik

 

 


Skinite narudžbenicu za pretplatu na časopis "Pravo u gospodarstvu".

Ako na računalu nemate instaliran Acrobat Reader, možete ga preuzeti sa ovih stranica.

Sadržaji brojeva časopisa od 2000. godine

2006 / 5

2006 / 6

2007 / 1

2007 / 2

2007 / 3

2007 / 4

2007 / 5

2007 / 6

2008 / 1

2008 / 2

2008 / 3

2008 / 4

2008 / 5

2008 / 06

2009 / 01

2009 / 02

2009 / 03

2009 / 04

2009 / 05

2009 / 06

2010 / 01

2010 / 02

2010 / 03

2010 / 04

2010 / 05

2010 / 06

2011 / 01

2011 / 02

2011 / 03

2011 / 04

2011 / 05

2011 / 06

2012 / 01

2012 / 02

2012 / 03

2012 / 04

2012 / 05

2012 / 06

2013 / 01

2013 / 02

2013 / 03

2013 / 04

2013 / 05

2013 / 06

2014 / 01

2014 / 02

2014 / 03

2014 / 04

2014 / 05

2014 / 06

2015 / 01

2015 / 02

2015 / 03

2015 / 04

2015 / 05

2015 / 06

2016 / 01

2016 / 02

2016 / 03

2016 / 04

2016 / 05

2016 / 06

2017 / 01

2017 / 02

2017 / 03

2017 / 04

2017 / 05

2017 / 06

2018 / 01

 

Impressum

Izdavač:

Hrvatski savez udruga pravnika u gospodarstvu
MBS 3283585 Zagreb, Križanićeva 16/IV, tel/fax: (01) 4614 890

Glavni urednik:
mr. sc. Miljenko Giunio, Zagreb / Zavala

Urednici:
prof. dr. sc. Marko Baretić, Zagreb
dipl. pravnik Ivica Crnić, Zagreb
prof. dr. sc. Hrvoje Markovinović
prof. dr. sc. Petar Miladin, Zagreb

- iz inozemstva (dopisni):
prof. dr. sc. Tomislav Borić (Pravni fakultet Sveučilišta u Grazu),
prof. dr. sc. Šime Ivanjko (Pravni fakultet Sveučilišta u Mariboru)

Nakladničko Vijeće:
Akademik Jakša Barbić / Zagreb
prof. dr. sc. Petar Klarić / Zagreb
prof. dr. sc. Mihajlo Dika / Zagreb
prof. dr. sc. Dragan Bolanča / Split
prof. dr. sc. Jozo Čizmić / Split
prof. dr. sc. Edita Čulinović-Herc / Rijeka
prof. dr. sc. Damir Klasiček / Osijek
dr. sc. Srđan Šimac / Zagreb

Prijevod sažetka na engleski:
Sandra Obuljen, dipl. iur.

Žiro-račun:
2360000-1101452394 kod Zagrebačke Banke d.d., Zagreb

IBAN:
HR3523600001101452394

OIB:
94225628059

Časopis izlazi 6 puta godišnje

Pretplata:
700,00 Kn + PDV, za inozemstvo 1.400,00 Kn

Tisak:
Sveučilišna tiskara d.o.o., Zagreb, Trg Republike Hrvatske 14.

 

© Hrvatski savez udruga pravnika u gospodarstvu | web by: seemplee
email