logo1 blank
leftbar

NOVOSTI

 

 

 

 

 

 

 

Časopis "Pravo u gospodarstvu"

Časopis za gospodarsko-pravnu teoriju i praksu

casopisČASOPIS je važan i koristan alat svim pravnicima i onima koji se tako osjećaju!
Redovito izlazi od 1. listopada 1962., kada je bio prvo glasilo te vrste u ondašnjoj državi. U početku – prvenstveno „glasnik“ pravnika u gospodarstvu, vremenom je postao nezaobilazno stručno štivo za sve pravnike, u gospodarstvu i/ili vezane uz gospodarstvo, kao i one u sudovima, upravi. Specijalističke kaznenopravne teme u časopisu rijetke su, osim onih od općeg značaja.
Savez već preko pola stoljeća, od 1962, kao i Časopis, redovito organizira proljetno savjetovanje u Opatiji – SUSRET PRAVNIKA.

 

Upute autorima

  
Časopis  Pravo  u  gospodarstvu  objavljuje  radove  iz  područja  pravnih  znanosti i struke. Uredništvo  prima  ponajprije  neobjavljene  radove.  Autori  zadržavaju  autorska  prava  za članke objavljene  u  časopisu,  a časopisu daju pravo  objavljivanja,  kako  u  tiskanom,  tako  i  u elektroničkom obliku. Radove prihvaćene ili objavljene u Časopisu autor smije objaviti u drugoj publikaciji uz suglasnost Uredništva, te naznaku prethodne objave u Časopisu.
Radovi se dostavljaju u Microsoft Word formatu elektroničkom poštom.  Uz  naslov  rada  treba  navesti  ime i prezime autora, stručni/znanstveni stupanj  i mjesto autorova zaposlenja (koje se na zahtjev može u objavi izostaviti). Uz recenziju, radovi se razvrstavaju  u  sljedeće kategorije:  
1) izvorni  znanstveni  rad  - odlikuje se  izvornošću  zaključaka,  ili  iznosi prethodno neobjavljene izvorne rezultate znanstveno  koncipiranog i provedenog istraživanja;  
2) pregledni znanstveni  rad  - sadrži  temeljit  i  obuhvatan  kritički pregled problematike, bez značajnije  izvornosti rezultata;
3) prethodno znanstveno priopćenje - rad koji sadrži prve rezultate istraživanja u tijeku, koji poradi aktualnosti zahtijevaju brzo objavljivanje, bez razine obuhvatnosti i utemeljenosti znanstvenog rada, te
4) stručni  rad  -  rad  koji  sadrži  znanja  i  iskustva  relevantna  za  određenu  struku,  ali  nema  obilježja znanstvenosti.
  
Preporučeni sinopsis  od  najviše  deset  redaka, popis (do pet) ključnih riječi.
Uz  tekst  se  navode  bilješke  kojima  se  dopunjuje  tekst  te  daju  cjeloviti  podaci  o  korištenoj  literaturi,  koja  se  ne  objavljuje  zasebno.
Prikazi knjiga, osvrti i ocjene ne podliježu recenziji, a u pravilu ne dulji od  osam kartica.
Uredništvo pridržava pravo prilagodbe rada općim pravilima uređivanja časopisa i standardu  hrvatskog  jezika.  Rukopisi  se  ne  vraćaju.

 

Urednikova riječ uz PUG 1/19

Cijenjeni pretplatnici i svi čitatelji,

Tenor - ČESTITKA
Na startu i ove nove, 2019., svim kolegicama i kolegama, pretplatnicima i inim čitateljima, Uredništvo želi  maksimalno ostvarenje vlastitih stremljenja i očekivanja, u privatnom i poslovnom životu. SRETNO!

Marginalije
Uz kongratulirajući tenor, Urednik će (ipak) u nastavku dati kratak osvrt na neke događaje uz razdoblje između dvaju brojeva PUG-a, sve u prazničnom ozračju.

Kupoprodajni poučak
uloga cijene, te trna pod noktom
Nedavna posjeta mađarskog premijera podsjetila nas je da je kod kupoprodaje, pa makar je predmet posla tvrtka, najvažnija cijena. Iznenađenje je, međutim, bila medicinska informacija o bolnom trnu pod noktom koji uzrokuje gorčinu u ustima.
Preostalo nam je jedino upitati se – je li pravno-komercijalna konstatacija u uzročno-posljedičnoj vezi s rehabilitacijskom prognozom nakon (eventualnog) vađenja ispodnokatnog trna.

Bećarac – između kulture i nekulture

Naizgled bezazlena bećareva inspiracija, moguće prouzročena dopadljivom pojavom zgodne policajke, značajno je angažirala hrvatsko kazneno-prekršajno sudstvo, ali i aktivirala kulturno uspavanu javnost. To nas je podsjetilo da je hrvatski slavonski bećarac točno prije sedam godina upisan u UNESCOv popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Znamo, a znao je i UNESCO, da taj rimovani deseterački dvostih nerijetko uključuje spontane improvizacije, ponekad i pomalo 'škakljive'. Valpovački krimen zbio se pred više od tri godine na Ljetu valpovačkom, a prvotnu oslobađajuću presudu ukinuo je VePeeS, da bi u  ponovljenom procesu, netom protekle jeseni, bećareva umjetnička sloboda ipak doživjela  svoju nepravomoćnu osudu. Saznali smo tom prilikom, od doajena slavonskog bećarca, da je u vrijeme crnog mraka on nekažnjeno pjevao, još i „teže“ -  muškom milicajcu.
Pitamo se danas, je li sloboda umjetničkog izražavanja u međuvremenu reducirana, ili  je pak porasla svijest o potrebi zaštite takozvanoga slabijeg spola. Ako jest ovo potonje, onda je ta svijest porasla samo u represivnom aparatu, jer su narodne mase plebiscitarno stale na stranu bećarca, i to čak glasnije tzv. slabiji dio te populacije. A što bi tek bilo da su pravno-kritički analizirale delikt uvrede. Naime, za ostvarenje kaznenog djela uvrede potrebno je da počinitelj postupa s namjerom vrijeđanja, pa nema toga djela ako iz načina izražavanja i drugih okolnosti proizlazi da je omalovažavanje počinjeno radi zaštite drugih opravdanih interesa. No, tu je i lex specialis – članak 31. Zakona o ravnopravnosti spolova, pa prekršajni delikt čini onaj tko s ciljem prouzročenja … uvredljivog okruženja na temelju razlike u spolu … povrijedi nečije dostojanstvo. Pitanje je sad trodimenzionalno: je li Brane, ako je aludirao na zgodnu policajku, otpjevao stih s namjerom vrijeđanja dotične, i to još na temelju razlike u spolu, to jest je li nazočio animus nocendi!? Ili je pak to učinio iz mangupske simpatije, moguće i ne odveć kulturno, ali u očuvanju kulturne baštine čovječanstva, pa možda i samoga čovječanstva (animus hofirandi et fulirandi)!
U međuvremenu je sutkinja VePeeSa, koja je bila ukinula raniju oslobađajuću presudu pjevaču, inicirala, kao protagonist, ali nevezano uz bećarac, mini seriju medijskog prepucavanja, i to u disciplini koja je trenutno u modi, objavom sms-ova. Stvar je utihnula kad je jedan od prozvanih povratno usmjerio bačeni bumerang.  Ali, to je daleko od kulturne baštine, pa se ne uklapa u ovaj tekst.
Nije lako biti pravnik, pogotovo sudac. Još teže pjevač bećarca.
No, kad je riječ o nepoželjnom bećarcu, nismo na tom svijetu jedini represivni čistunci. U današnjoj Rusiji (ne u SSSR-u) predsjednikov je pristup reperskom stvaralaštvu ipak pedagoški a ne represivan: „Ako ih je nemoguće zaustaviti, onda sve moramo kontrolirati, kanalizirati i usmjeravati. S njima treba raditi, objašnjavati im i tumačiti!“.
Za razliku od ruskog slučaja, na nekim je radijskim postajama u SAD-u i Kanadi, baš u božićno vrijeme, izostavljeno emitiranje pjesme koja je trajno popularna još od sredine prošloga stoljeća – 'Baby, it's cold outside', a pjevali su je mnogi poznati, od Deana Martina do Gartha Brooksa i Trishe Yearwood. Skidanje s repertoara posljedica je moralističke kampanje #Me Too pokreta (protiv seksualnog uznemiravanja i ozljeđivanja). 'U sridu' je pogodio komentar jednog novinara, da je to ipak - malo #Too Much!

Deklaracija o Bihrvatima – od kamilice do diverzije

Mnogo je osjetljivije pitanje saborske deklaracije o položaju Hrvata u BiHu. No i tu se, ako se ograničimo na pitanje izbora u Predsjedništvo Države, u fokusu problema nalazi jednostavno pitanje koje traži sličan odgovor: je li predstavnik Hrvata u BH-predsjedništvu predstavnik hrvatskog naroda ili pak svekolikog pučanstva na određenom području. A sve to u sklopu dejtonskoga i inog koncepta o državi triju konstitutivnih naroda.
Da stvar ne bi bila prejednostavna uključio se i Savjetodavni odbor Vijeća Europe, na tragu jedne presude ESLJP-a, ukazujući na diskriminaciju pripadnika nekonstitutivnih manjina u mogućnosti da budu birani i da budu nositelji visokih javnih funkcija zbog nedostatka političke volje za izmjenu ustavnih i zakonskih odredbi. K tome, da i pripadnici konstitutivnih naroda koji žive izvan teritorija koje korespondira s njihovom etničkom pripadnošću također trpe diskriminaciju, a u nekim slučajevima nasilje i zlostavljanje.

Bojkot kaznenog savjetovanja

XXXI. savjetovanje Aktualnosti kaznenog prava, održano početkom prosinca, s dodatkom u naslovu - u svjetlu odluka Ustavnog suda RH, dovelo je do izostanka prijavljenih sudaca toga suda sa skupa, baš  zbog navedenog dodatka. Ne ulazeći ovdje u dvojbeno argumentirano povlačenje od sudjelovanja na Savjetovanju, prilika je da se podsjetimo na nomotehničko-jezičnu poduku iz Odluke Ustavnoga suda u slučaju Sanader - MOL kojom je protumačena odredba KZ-a iz 1997. o pojmu službene osobe kada ona odgovara za kazneno djelo, na primjer djelo primanja mita. KZ-om/97 (čl. 89. st. 3.) pojam „službene osobe“ kod 'delicta propria' bio je određen kao „izabrani ili imenovani dužnosnik u predstavničkom tijelu, državni dužnosnik i službenik koji obavlja službene poslove u tijelima državne uprave, lokalne samouprave i uprave,….“. Prema Odluci, taksativno nabrojene službene osobe u KZ-u/97 ne uključuju predsjednika Vlade (kao ni njezine članove) – „generički određen pojam "državnog dužnosnika" nedostaje u članku 89. stavku 3. KZ-a/97.“. Dakle, pojam službene osobe prema KZ-u/97 bio bi ograničen na dužnosnika  u tijelima državne uprave …, a Vlada to ne bi bila. Naime, prema odredbi čl. 3. Zakona o sustavu državne uprave iz 1993. – „Tijela državne uprave su ministarstva, državne upravne organizacije i županijski uredi, odnosno gradski uredi Grada Zagreba (u tekstu koji slijedi: tijela državne uprave)“. Inače, pojam državnog službenika bio je u to vrijeme određen Zakonom o obvezama i pravima državnih dužnosnika  iz 1998., obuhvaćajući: „predsjednika RH, zastupnike u Hrvatskom državnom saboru, članove Vlade RH, suce Ustavnog suda RH, suce Vrhovnog suda RH, predsjednika Upravnog suda RH …“ i druge, ali samo „u smislu ovoga Zakona“. 
Tek je KZ-om/11 (čl. 87. st. 3.) precizirano bez ograničenja:„Službena osoba je državni dužnosnik ili službenik, dužnosnik ili službenik u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, nositelj pravosudne dužnosti ….“. Ovaj potonji KZ donesen je nakon što je Hrvatski sabor, u veljači 2005., potvrdio Konvenciju UN-a protiv korupcije. Konvencija je definirala pojam »Državnog službenika« kao „svaku osoba koja obav­lja zakonodavnu, izvršnu, upravnu ili pravosudnu službu države stranke, bilo da je imenovana ili izabrana, …“, te je propisala obvezu primjene kodeksa ponašanja za državne službenike, a uputila je i na Međunarodni kodeks ponašanja državnih službenika, sadržan u prilogu rezoluciji 51/59 Opće skupštine iz prosinca 1996. godine. No RH je i prije toga, u rujnu 2000., ratificirala Kaznenopravnu konvenciju o korupciji kojom je bio definiran pojam "državni službenik" kao ono što se definira kao "službenik", "javni službenik", "gradonačelnik", "ministar" ili "sudac" u državnom zakonu države u kojoj dotična osoba obnaša tu dužnost i s istom primjenom kao u kaznenom pravu;“. No comment!

Demokratska groteska alla F 16

Nije neobično da se neki posao javne nabave izjalovi prije ugovaranja. No u slučaju državne akvizicije borbenih F 16 Barak događa se nešto neobično obično. Veliki kritičari izbora izraelskih rabljenih aviona, danas, kad je sklapanje posla postalo najprije upitno s ponuditeljske strane, a zatim se izjalovilo, jednako žestoko, dramatično, postavljaju pitanje odgovornosti hrvatskih 'izbornika' zbog esadeovskog veta izraelskom nuditelju. Čovjek bi logički očekivao zadovoljstvo s te, kritičarske, strane. Ali … tko još traži logiku u politici! I ne samo to. U komercijalno osjetljivom trenutku ruše pregovaračku poziciju zajedničke nam države uoči drugog čina. Nemoguće je da se radi o neznanju, ali se radi o političkim prioritetima. Žalosno.  

Referendum između švicarskih rogova i britanskog egzodusa

Švicarci su referendumom odlučili da će se kravama i dalje smjeti rezati rogovi, u interesu smanjenja ozljeda u štalama. Švicarska je, inače, zemlja poznata po relativno čestim referendumima, ali uvijek solidno pripremljenim, pri čemu je važan element objektivno upoznavanje glasačkog tijela s pitanjem koje se iznosi, te konsekvencijama jednoga ili drugog rješenja. Isticali smo to u radovima povodom naših, hrvatskih, referenduma, naročito onih voluntate populis. Poznavanje pitanja o kojemu se odlučuje, a posebno sagledavanje posljedica donesene odluke, važno je, dakako, ne samo kod referenduma nego i pri donošenju zakona i drugih propisa, općenito – odluka. Potreba pripreme naglašava se kod referenduma jer tada odlučuju (izjašnjavaju se) ljudi koji nisu profesionalno upućeni u materiju. Kad se u parlamentu (zakonodavnoj skupštini) donose zakoni, o njima u krajnjoj liniji odlučuju zastupnici koji u pravilu također nisu profesionalci, ali im zakonske prijedloge, s obrazloženjem,  plasiraju tijela od kojih se očekuje stručnost i sagledavanje efekata. Nažalost, ponekad i tu prevlada politikantstvo i/ili očekivan populistički efekt. Nadati se da nam Lijepoj našoj, u bližoj ili malo udaljenijoj budućnosti, neće u vezi s tim stići preteške iznenađujuće lekcije.
U očekivanju predprvoaprilske (29. ožujka) realizacije Britainexita, makar 'tvrdog', a uz učestalije spominjanje i mogućnosti egzita iz Brexita pod transparentom – Save our yEUth, sve su očitije  posljedice manjkavo (jednostrano) informiranog pučanstva kod toga referendumskog odlučivanja već daleke 2006. No, bez obzira na sve, u ovoj će interesnoj melodrami ostati zapamćen premijerkin plesni korak  pred parlamentarcima, te  njezin romantičan posjet Bruxellesu. 

Arbitraža kod Fleka

Pivo i pivnice nemaju mnogo veze s pravom, osim kad čelnik hrvatske arbitražne institucije posjeti povijesnu pivnicu kao što je na sam Badnjak to učinio šef hrvatskog SAS-a, svrativši u pivnicu FLEK u Pragu, nakon potpisivanja takozvanih Prague rules - Rules on the Efficient conduct of Proceedings in International Arbitration. Pravila, potpisana deset godina nakon sastavljanja njihova nacrta, podržava više od dvadeset arbitražnih institucija, a stranke ih mogu ugovarati uz primjenu pravila arbitražne institucije kojoj su povjerile moguć ili nastali spor. Pravila su dostupna na http://praguerules.com/prague_rules/.
Prilika je podsjetiti se da su u  FLEKu, kultnom lokalu potrošača pića proizvedenog nepotpunim vrenjem vodenog ekstrakta ječmenog (ponekad pšeničnog) slada s dodatkom hmelja, prije 107 godina splitski studenti osnovali nogometni klub Hajduk, a prije 17 godina tadašnji hrvatski veleposlanik u Češkoj, aktualni saborski povjerenik za informiranje, postavio je prigodnu ploču o osnutku kluba slavne prošlosti, danas nalazi na neslavnom 6. mjestu prvoligaške tablice.
Trojezična ploča (na hrvatskom, češkom i engleskom), nekoć u Viteškoj dvorani, prepunoj umjetničkih ukrasa, u kojoj je i održana 'osnivačka večera', premještena je pred ulaz u pivnicu „radi sačuvanja njezina zdravlja“ (dobrotom nekih posjetitelja nožem je malo oštećena).
SUSRET PRAVNIKA - svibanj u Opatiji
U prvom ovogodišnjem broju našega i vašeg časopisa naši su autori nastojali obraditi vjerujemo zanimljive teme na zanimljiv način.
Ono što nisu učinili doradit ćemo u sljedećim brojevima, a svakako i na predstojećem proljetnom SUSRETu PRAVNIKA, u OPATIJI u svibnju, ove godine malo ranije! O temama i organizacijskim detaljima na koricama ovog broja i na našoj web stranici.

Vaš urednik

 

 


Skinite narudžbenicu za pretplatu na časopis "Pravo u gospodarstvu".

Ako na računalu nemate instaliran Acrobat Reader, možete ga preuzeti sa ovih stranica.

Sadržaji brojeva časopisa od 2000. godine

2006 / 5

2006 / 6

2007 / 1

2007 / 2

2007 / 3

2007 / 4

2007 / 5

2007 / 6

2008 / 1

2008 / 2

2008 / 3

2008 / 4

2008 / 5

2008 / 06

2009 / 01

2009 / 02

2009 / 03

2009 / 04

2009 / 05

2009 / 06

2010 / 01

2010 / 02

2010 / 03

2010 / 04

2010 / 05

2010 / 06

2011 / 01

2011 / 02

2011 / 03

2011 / 04

2011 / 05

2011 / 06

2012 / 01

2012 / 02

2012 / 03

2012 / 04

2012 / 05

2012 / 06

2013 / 01

2013 / 02

2013 / 03

2013 / 04

2013 / 05

2013 / 06

2014 / 01

2014 / 02

2014 / 03

2014 / 04

2014 / 05

2014 / 06

2015 / 01

2015 / 02

2015 / 03

2015 / 04

2015 / 05

2015 / 06

2016 / 01

2016 / 02

2016 / 03

2016 / 04

2016 / 05

2016 / 06

2017 / 01

2017 / 02

2017 / 03

2017 / 04

2017 / 05

2017 / 06

2018 / 01

2018 / 02

2018 / 03

2018 / 04

2018 / 05

2018 / 06

2019 / 01

 

Impressum

Izdavač:

Hrvatski savez udruga pravnika u gospodarstvu
MBS 3283585 Zagreb, Križanićeva 16/IV, tel/fax: (01) 4614 890

Glavni urednik:
mr. sc. Miljenko Giunio, Zagreb / Zavala

Urednici:
prof. dr. sc. Marko Baretić, Zagreb
dipl. pravnik Ivica Crnić, Zagreb
prof. dr. sc. Hrvoje Markovinović
prof. dr. sc. Petar Miladin, Zagreb

- iz inozemstva (dopisni):
prof. dr. sc. Tomislav Borić (Pravni fakultet Sveučilišta u Grazu),
prof. dr. sc. Šime Ivanjko (Pravni fakultet Sveučilišta u Mariboru)

Nakladničko Vijeće:
Akademik Jakša Barbić / Zagreb
prof. dr. sc. Petar Klarić / Zagreb
prof. dr. sc. Mihajlo Dika / Zagreb
prof. dr. sc. Dragan Bolanča / Split
prof. dr. sc. Jozo Čizmić / Split
prof. dr. sc. Edita Čulinović-Herc / Rijeka
prof. dr. sc. Damir Klasiček / Osijek
dr. sc. Srđan Šimac / Zagreb

Prijevod sažetka na engleski:
Sandra Obuljen, dipl. iur.

Žiro-račun:
2360000-1101452394 kod Zagrebačke Banke d.d., Zagreb

IBAN:
HR3523600001101452394

OIB:
94225628059

Časopis izlazi 6 puta godišnje

Pretplata:
700,00 Kn + PDV, za inozemstvo 1.400,00 Kn

Tisak:
Sveučilišna tiskara d.o.o., Zagreb, Trg Republike Hrvatske 14.

 

© Hrvatski savez udruga pravnika u gospodarstvu | web by: seemplee
email