logo1 blank
leftbar

NOVOSTI

 

 

 

 

 

 

 

Sažetci iz časopisa 6/2008

Prof.dr.sc. Hrvoje Sikirić

JAVNI POREDAK KAO RAZLOG ZA PONIŠTAJ PRAVORIJEKA

U radu se razmatra javni poredak kao razlog za poništaj pravorijeka. Uvodno se analizira institut javnog poretka kao razlog za odbijanje priznanja i ovrhe stranog pravorijeka i ističe da se u tom slučaju taj institut treba tumačiti restriktivno, u značenju "međunarodnog javnog poretka". Analiza instituta javnog poretka kao razloga za poništaj domaćeg pravorijeka obuhvaća prikaz poredbenopravnih rješenja o tom poništajnom razlogu, te detaljnu analizu odredbe čl. 36. st. 2. t. 2. (b) Zakona o arbitraži koja određuje da će sud po službenoj dužnosti poništiti pravorijek ako utvrdi da je pravorijek suprotan javnom poretku Republike Hrvatske. Navode se stavovi zauzeti u doktrini i sudskoj praksi, obrazlažu izabrana pitanja u vezi s primjenom te odredbe. Stav autora je da se pojam "javni poredak", kad se radi o poništaju domaćeg pravorijeka, ne može tumačiti kao "sveukupnost prisilnih pravila" hrvatskog prava, već da se i u tom slučaju usklađenost pravorijeka s javnim poretkom treba tumačiti na jednak način kao i kada se radi o priznanju i ovrsi stranog pravorijeka.

 

Mr.sc. Miljenko Giunio

SUDSKA KONTROLA ARBITRAŽNOG PRAVORIJEKA
 - ZAKON O ARBITRAŽI I REFLEKSIJE DE LEGE FERENDA -

Sententia arbitraria promulgata ex compromisso de jure et de facto, more veneto, omni appelatione remota, cum poena apposita iuxta continentiam eiusdem compromissi et a partibus laudata transeat et transire debeat in rem iudicatam.
(Krčki statut, XVI. st.)

Pošto je proteklo sedam godina primjene prvoga hrvatskog Zakona o arbitraži, stečena su praktična iskustva, nastala je relevantna literatura. Stoga je prilika je da se s vremenske distance Zakon razmotri i ocijeni treba li, kako i koliko, mijenjati neka njegova rješenja.
U radu se razmatraju situacije i načini kada i kako državni sud kontrolira, ocjenjuje valjanost arbitražnog pravorijeka, i to: povodom tužbe za poništaj pravorijeka, u postupku ovrhe, u vlastitoj parnici kada se pojavi neko pitanje već riješeno pravorijekom, te kod deklariranja valjanosti domaćeg pravorijeka kao specifičnog načina njegova priznanja.
Uz komentar zakonskih rješenja, autor iznosi i neke ideje oko njihove moguće modifikacije. Među sugestijama de lege ferenda ističe, naglašava, onu o zamjeni kriterija javnog poretka, u postupku poništaja domaćeg pravorijeka ili ovrhe temeljem njega, kriterijem poštivanja ustavnih prava, Time bi se izbjegla potreba traženja sadržaja dvojbenoga 'unutarnjeg javnog poretka', a ujedno bi se otklonile i (još postojeće) dvojbe oko moguće nadležnosti Ustavnog suda za (izravnu) kontrolu arbitražnih pravorijeka u sklopu njegove kompetencije za ispitivanje konačnih akata sudova i drugih tijela javne vlasti. Predlaže i izostavljanje prava i dužnosti suda da u postupku poništaja pravorijeka i ovrhe temeljem njega - ex offo kontrolira pravorijek, poništavajući ga odnosno odbijajući određenje ovrhe.
Na kraju, u vezi sa sugestijama oko zakonskih odredaba koje daju mogućnost državnom sudu, ako to smatra prikladnim, da arbitražnome dade priliku za popravak pravorijeka, autor konstatira da sudovi u dosadašnjoj praksi tu mogućnost nisu koristili, iako je za to bilo prilike.
Ključne riječi: arbitraža, arbitražni sud, pravorijek, poništaj, ovrha, priznanje

 

Dr.sc. Aleksandra Maganić

PRAVNA POMOĆ SUDOVA ARBITRAŽNIM SUDOVIMA

Spremnost državnih sudova na suradnju i pomoć arbitražnim sudovima očituje se kroz različite oblike pravne pomoći koji su državni sudovi spremni pružiti arbitražnim sudovima. Kako se nacionalni pravni sustavi u rješenju toga pitanja mogu znatno razlikovati, osobito u odnosu na ovlaštenike zahtjeva za pružanje pravne pomoći i opseg pravne pomoći koju će sudovi pružati, svrha rada je pružiti komparativni pregled različitih nacionalnih rješenja. Osnovu komparativne analize čine ponajprije rješenja država nastalih nakon raspada bivše Jugoslavije, a zatim predstavnica europskog kontinentalnog kruga Austrije, Njemačke i Švicarske. Pravosudna suradnja država članica Europske unije i donošenje Uredbe Vijeća (EZ) br. 1206/2001. o suradnji između sudova država članica u izvođenju dokaza u građanskim i trgovačkim predmetima otvara novu perspektivu istraživanja. U tom smislu ključno je odgovoriti na pitanje ima li kakvog utjecaja navedena Uredba na pružanje pravne pomoći sudova arbitražnim sudovima. Konačno, u zaključku se na temelju sličnosti i razlika nacionalnih sustava pokušavaju odrediti granice postupanja državnih sudova te iznaći najučinkovitiji i najekonomičniji model za pružanje pravne pomoći sudova arbitražnim sudovima.
Ključne riječi: pravna pomoć, međunarodna pravna pomoć, pravna pomoć sudova arbitražnim sudovima, izvođenje dokaza

 

Prof.dr.sc. Krešimir Sajko

NEKE USPOREDBE O RJEŠAVANJU SPOROVA U PARNIČNOM I ARBITRAŽNOM POSTUPKU - WHY LITIGATE WHEN YOU CAN ARBITRATE? -

Polazi se od bifurkacije jurisdikcije u rješavanju privatnopravnih sporova - putem državnih sudova ili arbitražnih. Ukazuje se na, i uspoređuju se, sličnosti i posebnosti različitih načina rješavanja sporova, s naglaskom na značajke arbitraže.

 

Boris Stanić

ARBITRAŽA I UGOVORI O JAVNO-PRIVATNOM PARTNERSTVU

Današnje globalizirano svjetsko gospodarstvo poznaje tržišne igrače čije godišnje dobiti premašuju godišnje proračune srednje razvijenih država. U privatnom se vlasništvu danas nalaze ogromni potencijali. S druge strane države i javni sektor općenito teže ka što višem standardu javnih usluga pri čemu se često susreću s određenim proračunskim ograničenjima. U takvoj situaciji neminovno dolazi do približavanja kapitala području na kojem će ga biti moguće plasirati. Naše doba nije otkrilo ništa novo, jer kao što su se rimski carevi i srednjovjekovni vladari zaduživali kod bogatih trgovaca tako i suvremeni javni sektor traži kapital tamo gdje ga ima. I kao što su mudri venecijanski ili flamanski trgovci znali da će im dug uvijek biti vraćen jer postoje brojni načini da se napuni državna riznica tako i današnji vlasnici kapitala znaju da će uvijek postojati određena porezna davanja koja će u duljem razdoblju vratiti njihovo ulaganje uvećano za dobit. Povijest se, dakle, ponavlja, ali mehanizmi su ipak napredovali. Jedan je od tih mehanizama novijega doba i javno-privatno partnerstvo. Kada je svjetsko tržište bilo u usponu i kada je privatni kapital iz dana u dan nudio sve bolje rezultate pisalo se samo o prednostima toga sustava. Sada kada je svjetsko gospodarstvo na pragu recesije (ili po nekima duboko u njoj) valja potražiti način kako će se rješavati mogući konflikti u tim odnosima. Arbitraža je jedno od mogućih rješenja.

 

Doc.dr.sc. Vladimir Pavić, Milena Đorđević

KONVENCIJA UN O MEĐUNARODNOJ PRODAJI ROBE I ARBITRAŽA

Rad je pregled prakse Vanjskotrgovačke arbitraže pri Privrednoj komori Srbije u razdoblju od 2000-2008. u primjeni Konvencije Ujedinjenih naroda o međunarodnoj prodaji robe (Bečke konvencije). Analizirano je oko osamdeset odluka i praksa je pokazala da je u većini slučajeva Konvencija primijenjena, kao i da je u slučajevima primjene to učinjeno na korektan način. Analizirane su i neke "kritične točke" (ne)primjene, uz preporuke koje za cilj imaju podizanje kvalitete odlučivanja u predmetima u kojima se Bečka konvencija javlja kao skup pravila koje treba primijeniti.
Ključne riječi: Vanjskotrgovačka arbitraža pri PKS, arbitražna praksa, Bečka konvencija, kolizijske norme, međunarodna prodaja robe

 

Prof.dr.sc. Eduard Kunštek

RJEŠAVANJE SPOROVA PREMA DVOSTRANIM UGOVORIMA O POTICANJU I ZAŠTITI STRANIH ULAGANJA KOJE JE SKLOPILA REPUBLIKA HRVATSKA - OTVORENA PITANJA

U radu se analiziraju pojedine odredbe dvostranih ugovora o poticanju i zaštiti stranih ulaganja koje je sklopila Republika Hrvatska. Razmatranja su ograničena na problematiku postojanja nadležnosti različitih tijela koja su s tim ugovorima predviđena glede rješavanja sporova između država ugovornica i privatnih ulagatelja koji nisu njihovi državljani, ali su državljani druge države ugovornice. Posebno se obrađuje problematika koja se odnosi na obvezu prethodnog rješavanja sporova mirnim putem, te naknadnu mogućnost izbora nadležnog tijela. Ukazuje se na nedostake pojedinih hrvatskih ugovora koji su svojstveni i ugovorima u kojima su stranke druge države te potrebu temeljitijeg i kvalitetnijeg uređenja ove materije.

 

Kosjenka Krapac

BILATERALNI SPORAZUMI O POTICANJU I ZAŠTITI ULAGANJA U RH - POJAM "ULAGANJA", NAČIN RJEŠAVANJA SPOROVA I TUMAČENJE UGOVORA

Konstatira se da je od 1994. godine Republika Hrvatska sklopila više od pedeset bilateralnih ugovora (sporazuma) o poticanju i zaštiti ulaganja, te da je većina njih na snazi. Uz to što ovi ugovori pružaju bilateralnu garanciju standarda ponašanja, za slučaj spora mjerodavne su odredbe multilateralne Washingtonske konvencije iz 1965. (Konvencija o rješavanju ulagačkih sporova između država i državljana drugih država) koja je u RH na snazi od 1998. godine.
Ukazuje se na važnost određenja pojma 'ulaganja' prema postojećim bilateralnim sporazumima, te se sugerira potreba jasnijeg određenja toga pojma. Zatim se navode moguće dvojbe oko određivanja nadležnosti državnoga ili arbitražnog suda, ovisno o vrsti spora. Uspoređuju se odredbe bilateralnih ugovora o rješavanju sporova koji se odnose na tumačenje i primjenu tih ugovora. Na kraju autorica sugerira potrebu jasnijega određenja načina postavljanja zahtjeva za rješavanje sporova, te naglašava važnost sustavnog praćenja ugovora.

 

Prof. dr. sc. Krešo Puharič

NOVOSTI U ARBITRAŽNOM PRAVU I MIRENJU U SLOVENIJI

Nakon Hrvatske, Makedonije i Srbije,  i Slovenija je modernizirala svoje  zakonodavstvo na području izvansudskog rješavanja sporova. U radu se obrazlažu osnove novoga zakonskog okvira za arbitražu i mirenje u Sloveniji. Autor zaključuje da su i novi Zakon o arbitraži iz 2008. i Zakon o mirenju u građanskim i trgovačkim predmetima solidan temelj za djelovanje i razvoj arbitraže i mirenja u Sloveniji.

 

Werner Melis

SPORAZUMI O SURADNJI BEČKOGA MEĐUNARODNOG ARBITRAŽNOG SUDIŠTA (VIAC) S DRUGIM ARBITRAŽNIM USTANOVAMA

Arbitražne ustanove koje djeluju međunarodno moraju biti u tijeku sa zbivanjima na tom području. Zbog toga je i stvorena Međunarodna federacija trgovačkih arbitražnih institucija (IFCAI). Ipak, u međunarodnoj arbitraži često se javljaju nepredviđene okolnosti, pa postoji dodatna potreba rasprave među institucijama, ne bi li se ustanovilo, kad se pojavi  neki specifičan problem, je li on došao do izražaja drugdje, te da se institucije obavijeste o načinu kako ga rješavaju. Često je korisno zatražiti od partnerske ustanove i informaciju o lokalnom arbitražnom zakonu (pravu), sudskoj praksi itd. To je razlog zbog kojega je VIAC potpisao niz sporazuma o suradnji s drugim arbitražnim ustanovama. Razlikujem tri tipa takvih sporazuma. ...

 

Prof.em.dr.sc. Krešimir Sajko

PRAVNI ASPEKTI MIRENJA S MEĐUNARODNIM OBILJEŽJEM

Prema Zakonu o mirenju iz 2003., postupak mirenja odnosi se na rješavanje sporova  kojima stranke slobodno raspolažu, bez obzira na to jesu li stranke domaće ili strane fizičke ili pravne osobe. Radi se o sporovima iz građanskih i trgovačkih odnosa, jednako kao što je to i u Smjernici 2008/52/EC Europskog  Parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2008. o materiji mirenja, a slično polje primjene utvrđuje i UNCITRAL Model zakon o međunarodnom trgovačkom mirenju iz 2002.
Autor analizira mogućnosti primjene Zakona o mirenju na situacije s međunarodnim obilježjem, te ukazuje na specifične odnose mirenja prema parničnom i arbitražnom postupku, sve sa stajališta hrvatskoga i poredbenog prava.

 

Gordana Ristin

MEDIJACIJA U UPRAVNIM STVARIMA

Suvremene djelotvorne države svojim državljanima omogućavaju pristup mirnom rješavanju sporova u sudskim i upravnim postupcima. U tu svrhu stavljaju strankama do znanja mogućnosti izbora alternativnog rješavanja sporova (ARS). U Republici Sloveniji moguća je medijacija i u upravnim stvarima, te se pokazala učinkovitom u pitanjima okoliša (ekologije). Zaključuje se da bi, u općem interesu i radi veće učinkovitosti trebalo zakonom urediti posebnosti medijacije u upravnim stvarima.

 

© Hrvatski savez udruga pravnika u gospodarstvu | web by: seemplee
email